Postavljanje klima uređaja

Postavka klima uređaja, šta je bitno? 

Brzina i jednostavnost postavke klima uređaja zavisi od nekoliko faktora:

  • udaljenost vanjske i unutarnje jedinice
  • struktura zida (da li je zid "noseći" ili ne)
  • broj unutrašnjih/vanjskih jedinica
  • spratnost

Sve ovo i više može uticati na kompleksnost ugradnje . Kako biste dobili najbolji klima uređaj za vaše potrebe po najpovoljnijoj cijeni te profesionalnu montažu sa garancijom, kontaktirajte nas radi besplatnog dolaska na izvid kako bismo u dogovoru sa vama odabrali najbolji uređaj i poziciju za vrhunsku klimatizaciju vašeg prostora.

Kvalitetni materijali

Koristimo kvalitetne materijale prilikom instalacije klima uređaja

Stručno osoblje

Naš stručni tim sa velikim iskustvom u prodaji, montaži i servisu klima uređaja stoji na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice. 

Najnovija oprema

Kako bi i sebi i vama olakšali montažu, koristimo najsavremenije alate i opremu

Posjedujemo certifikate

Prošli smo obuke i treninge za instalaciju klima uređaja i tu smo za sigurnu montažu sa garancijom.

Gdje i kako pozicionirati klima uređaj

Pozicija unutarnje jedinice

Pozicija unutarnje jedinice mora biti takva da ne puše u onaj dio prostora u kojem se ljudi najduže zadržavaju. Unutarašnja jedinica treba biti postavljena na poziciju koja omogućava ne ometanu distribuciju zraka do najudaljenijeg dijela prostora. Unutarašnju jedinicu je dobro postaviti na bočni zid do staklene stjenke tako da se stvara efekt zračne zavjese koji znatno umanjuje utjecaj vanjske temperature na temperaturu u klimatiziranom prostoru.

Ako želimo kvalitetnu i komfornu klimatizaciju, svaka zasebna prostorija treba imati svoju unutarašnju jedinicu jer je za komfornu klimatizaciju nemoguće kvalitetno klimatizirati više prostorija sa jednom unutarašnjom jedinicom, posebno je neučinkovito grijati dvije prostorije sa jednom unutarašnjom jedinicom koja je usmjerena prema vratima druge prostorije iz razloga što se topli zrak diže pod plafon i stvara se zračni tok pa ambijentalni senzor na unutarnjoj jedinici dobiva krivu informaciju da je zadana temperatura postignuta, a kompresor smanjuje snagu i ide u održavanje dok druga prostorija nije postigla zadanu temperaturu.

S obzirom da klime uobičajeno nemaju ugrađenu pumpicu za vodu, od dna klime mora biti provučena cijev kojom se rješavamo kondenzata. Ta cijev mora imati konstantan pad, bez ijednog dijela koji bi predstavljao sifon u kojem bi se zadržavala voda. Tu cijev treba sprovesti u kanalizaciju ili odvod oborinske vode. Voda je u stvari kondezat koji nastaje na hladnim dijelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutrašnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka iz prostora koji klimatiziramo, a zimi kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može (ljeti) biti i do jedne litre po satu.

Vanjska jedinica se postavlja na nosače, koji se tiplima i vijcima fiksiraju na zid. Da sve to ne bi vrlo brzo zahrđalo, pogotovo ako je uz rijeku, jezero ili more potrebno je uzeti nosače, vijke, podloške i matice od nehrđajućih materijala ili od jeftinijeg, pocinčanog metala.